Sviđa mi se

Suradnja u kulturi kao dodatni sinergijski efekt za sve sudionke

This article is also available in: English

Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu svoju suradnju s poslovnim partnerima uvijek nastoji prilagoditi specifičnim potrebama svakog pojedinog sponzora

Razgovarala: Selma Karadža

U ovome izdanju Art&Business magazina, predstavljamo zagrebački Muzej za umjetnost i obrt, koji je najveći muzej umjetnosti u ovom dijelu Evrope. O tome kako ova velika kulturna institucija funkcioniše, što su poteškoće MUO-a, a šta je ono što uprave manjih muzeja mogu naučiti od njih – razgovarali smo sa ravnateljem muzeja Miroslavom Gašparovićem i voditeljicom Odjela za marketing i PR – Vesnom Ledić.

Art&Business: Kao Muzej za umjetnost i obrt, vaša institucija je jedna od najstarijih u Evropi. Šta MUO znači za Zagreb i Hrvatsku u smislu svoje kulturno-obrazovne veličine, kroz sve to vrijeme?

Foto: Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

Miroslav Gašparović: Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu (MUO) osnovan je 1880. godine i najveći je umjetnički muzej u ovom dijelu Europe. Smješten je u samom centru grada, u palači izgrađenoj prema projektu Hermana Bollea 1888./89, Prvoj zgradi u Zagrebu projektiranoj upravo za muzejsku namjenu. U 137. godina postojanja od zbirke uzoraka za obrtnike na svojim počecima razvio se u kompleksnu muzejsku instituciju koja danas ima dvadeset velikih zbirki od kojih bi svaka mogla biti zaseban muzej u rasponu od zbirke slikarstva, skulpture, grafike, fotografije, namještaja, dizajna, arhitekture, stakla, metala, mode itd. Već po raznovrsnosti i profilu zbirki koje se u MUO čuvaju vidi se da je područje interesa i djelatnosti Muzeja za umjetnost obrt mnogo šire od onoga što se uobičajeno podrazumijeva u okviru pojma muzeja primijenjenih ili dekorativnih umjetnosti te da je MUO zapravo u Hrvatskoj postao u punom smislu pojma univerzalni umjetnički muzej koji svojim fundusom pokriva nacionalnu i europsku kulturnu i umjetničku baštinu od srednjeg vijeka do danas. Uz vrlo značajne zbirke MUO posjeduje i najveću stručnu biblioteku za područja povijesti umjetnosti, arhitekture, dizajna u RH te restauratorske radionice za tekstil, metal, staklo, keramiku, slikarstvo i polikromnu skulpturu. Uz muzejsku djelatnost MUO tradicionalno ima vrlo intenzivan i značajan izlagački program kako u svojoj matičnoj kući tako i u mnogim gradovima Hrvatske i inozemstva. Tako su u muzeju u posljednjih nekoliko godina priređene velike izložbe Art Deco i Hrvatska umjetnost između dva rata, Caravaggio – Večera u Emausu, Il Guercino, Herman Bolle – graditelj Hrvatske metropole. Ostvarena su i značajna gostovanja naših izložbi u Rimu, Ljubljani, Trstu itd.

Art&Business: Koliko ste zadovoljni prepoznavanjem vašeg značaja od države i odgovornih institucija? Da li ste vi, kao kolektiv institucije, oni koji su odgovorni za nove inicijative, ili neki posebni programi dolaze i od države? Imate li neke primjere?

Miroslav Gašparović: Teško je odgovoriti na ovo pitanje. S jedne strane postoji svijest o značenju Muzeja kao jednoj od najznačajnijih kulturnih institucija Hrvatske, a opet to se vrlo često ne prepoznaje u programskim potporama koje dobivamo za svoje temeljno i programsko djelovanje. Osim toga, javna je činjenica da je Muzej prerastao svoje postojeće prostorne i kadrovske kapacitete te da svakim danom djeluje u sve težim i težim uvjetima da bi održao već dosegnute  razine funkcioniranja. Da bi održao svoju osnovnu misiju – razlog postojanja i djelovanja, a to je prikupljanje i proučavanje naše kulturne i umjetničke baštine, morati će se u vrlo kratkom roku riješiti pitanje muzejskih depoa, obzirom da postojeći nisu niti odgovarajući niti ih je dovoljno za neprestani priliv novih muzejskih predmeta. Iako smo vrlo selektivni u politici otkupa i prihvata donacija, samo u proteklih desetak godina broj muzejskih predmeta povećao se za preko petnaest tisuća koje praktički nemamo više gdje spremiti.

Najvećim dijelom inicijative za različite projekte, muzejske ili izložbene, dolaze iz same kuće. Obično su rezultat istraživanja na kojima se radi te se onda u završnim fazama pretvaraju bilo u izložbe bilo u stručne i znanstvene članke. Također, u posljednjih nekoliko godina vrlo su značajni međunarodni projekti financirani iz EU fondova u kojima sudjelujemo, pa smo tako nedavno završili dva vrlo značajna projekta Partage plus i Athena plus koji su između ostalog rezultirali postavljanjem preko sedamdeset tisuća zapisa o hrvatskoj secesijskoj baštini i muzejskim predmetima iz fundusa Muzeja na Europeanu.

Art&Business: Kakva je suradnja MUO sa poslovnim sektorom? Postoje li neki posebni programi koje ste realizirali u saradnji sa sponzorima i partnerima iz poslovnog svijeta?

Foto: Vesna Ledić, voditeljica Odjela za marketing i PR

Vesna Ledić: MUO je među prvim muzejima u Hrvatskoj oformio odjel za marketing koji je, između ostalog, veliku pozornost pridavao razvijanju partnerskih odnosa s privrednim subjektima jer se  veliki projekti u značajnoj mjeri financiraju kroz sponzorstva. Nažalost, sve je manje tvrtki koje sponzoriraju projekte u kulturi odnosno one malobrojne tvrtke za koje se zna da podupiru projekte u kulturi nemaju na raspolaganju dovoljno veliki budžet za sponzorstva koji bi pokrio mnogobrojne potrebe.

Suradnju s privrednim subjektima uvijek nastojimo prilagoditi specifičnim potrebama pojedinog sponzora sagledavši sve opcije suradnje koje zadovoljavaju očekivanja partnera u projektu.

Posebno bismo istaknuli suradnju s PBZ grupom, konkretno s Privrednom bankom Zagreb i PBZ Cardom, na realizaciji velikih međunarodnih projekata ( npr. „S Caravaggiom u Europu- Večera u Emausu iz Pinakoteke Brera“ i „Guercino: svjetlo baroka“ ). Osim financijske potpore, koristili smo i mnogobrojne eksterne i interne kanale komunikacije PBZ Grupe čime smo postigli značajnu zamjećenost ovih projekata. PBZ Card je osigurao i glavnu nagradu na nagradnoj igri za posjetitelje. S druge strane, osim uobičajenog sponzorskog paketa, MUO  osiguravao posebne pogodnosti za korisnike PBZ kartica odnosno za zaposlenike PBZ grupe. Nadalje, partnere muzeja uključujemo u svoje mnogobrojne promotivne aktivnosti i time sponzoru, kao društveno odgovornom poslovnom subjektu, osiguravamo značajnu vidljivost u javnosti.

Dugotrajnu suradnju MUO njeguje i s Croatia osiguranjem kako kroz povlaštene naknade za osiguranje izložbenih predmeta tako i kroz financijsku potporu većih projekata. Na inzistiranje MUO, Caravaggiovo remek djelo iz Pinakoteke Brera osiguralo je Croatia osiguranje što je bio svojevrsni presedan obzirom da su je do tada osiguravala samo vodeća osiguravajuća društva iz Italije.

Art&Business: Kako biste opisali idealno okruženje za maksimu djelovanja muzeja kakav je MUO, u kontekstu društvene podrške? Kako bi izgledao jedan zamišljeni savršeni scenario suradnje?

Vesna Ledić: Opći trend smanjivanja institucionalnih potpora projektima u kulturi definitivno zahvaća i hrvatsku kulturnu scenu tako da je izuzetno važno pronaći alternativna rješenja. Vjerujemo da bi tvrtke koje sustavno ulažu u hrvatsku kulturu trebale imati određene porezne olakšice. Nadalje, mislimo da bi bilo dobro organizirati svojevrsne sponzorske poolove ( po uzoru na sponzorstva u sportu ) kako bi se objedinjavanjem sponzorskih sredstava podupirali oni projekti u kulturi koji zaista daju dodatnu kvalitetu hrvatskoj kulturnoj sceni.

Vjerujemo da bi se intenzivnijom međusobnom suradnjom ustanova u kulturi također mogli ostvariti dodatni sinergijski efekti za sve sudionike.

Art&Business: Kako njegujete svoj odnos sa posjetiocima i da li MUO ima neke posebne programe za privlačenje publike i ponovljene posjete?

Vesna Ledić: MUO vrlo ažurno i intenzivno obavještava javnost o svim događanjima na web stranici, društvenim mrežama i preko medija, ovo potonje u mjeri u kojoj mediji danas mogu pratiti kulturu. Uz svaku izložbu nudimo i raznovrstan dodatni program- od predavanja, koncerata do uvijek inovativnih i zabavnih kreativnih radionica koje prilagođavamo raznim uzrastima. Vrlo često radove s kreativnih radionica pokazujemo i na posebno organiziranim izložbama. Uz veće izložbe organiziramo kutke za posjetitelje s djecom. Djeca na posudbu dobivaju slikarske koferiće s priborom za crtanje i knjižicama koje na popularan način govore o izložbi, dok je roditeljima na raspolaganju literatura vezana uz izložbu i MUO.

Tijekom ljeta, osim kreativnih radionica za djecu koja školske praznike provode u gradu, na terasi omogućujemo korištenje vrtnih stolica i  ležaljki kao i dječji namještaj te tablete s raznim kvizovim vezanim uz muzejsku tematiku u ugodnom okruženju organskog začinskog vrta.

Od ove godine nudimo i članstvo u programu vjernosti naziva MUO obitelj. Kroz nekoliko vrsta članstva, članovi osiguravaju posebne pogodnoti u MUO (besplatan ulaz na sve izložbe unutar godine dana, dobivanje obavijesti o svim događanjima u muzeju, popust u muzejskom dućanu, popust na ulaznice za koncerte koje organizira MUO), ali i kod naših partnera kao što su kazališta, koncertne dvorane, drugi muzeji, slastičarne, restorani, spa centri i sl.

Nažalost, moramo naglasiti da bilježimo manji broj organiziranih dolazaka učenika što posebno zabrinjava jer su naš stalni postav kao i  pojedini veliki projekti idealna prilika za dodatno učenje s područja povijesti umjetnosti i povijesti općenito. Vjerujemo da bi se ovo pitanje moglo uspješno riješiti kroz obrazovni sustav koji bi osigurao da su svi učenici po završetku obveznog obrazovanja barem jednom obišli sve najznačajnije hrvatske muzeje i ostale ustanove u kulturi.

Art&Business: Šta je ono najvrjednije što MUO daje hrvatskom društvu znanja, kulture življenja i umjetnosti? Zapravo, šta sponzori podržavaju podrškom vašeg muzeja?

Miroslav Gašparović: Naravno, najvažnije je ono što je temeljna misija našeg muzeja, očuvanje i promicanje naše kulturne i umjetničke baštine na najvišim profesionalnim stručnim i znanstvenim osnovama. No isto tako korištenje svi suvremenih sredstava u komuniciranju tih zadataka i projekata.

Art&Business: Koje projekte u 2016. izdvajate po njihovoj posebnosti?

Miroslav Gašparović: Već u ovoj 2016. godini smo ostvarili nekoliko vrlo zahtijevanih projekata kao na primjer izložbu Pokrenuto oko – talijanska kinetička umjetnost od pedesetih i sedamdesetih godina 20. st.  koju smo ostvarili sa talijanskim partnerima, zatim izložba Milana Trenca Politika, izložba najznačajnijeg baroknog kipara djelatnog u Hrvatskoj Ornament i figura  / barok  – Johannes Komerstener i njegov krug te nedavno otvorena izložba Vatroslava Kuliša Centripetalne fuge u Trstu. Za proljeće pripremamo veliku izložbu posvećenu hrvatskoj velikaškoj obitelji Vranyczany koja je svojim djelovanjem od 16 do 20. stoljeća ostavila značajan trag kako na područjima kulture i umjetnosti tako i  industriji arhitekturi gospodarstvu itd. Za kraj godine u adventsko vrijeme pripremamo u suradnji sa HNK Zagreb i Turističkom zajednicom grada Zagreba izložbu na temu jednog od najpopularnijih baleta Orašar.