1

Snježana Pintarić: Bez ulaganja korporacija u velike izložbene, naročito međunarodne projekte, ne bi bilo moguće realizirati zahtjevne izložbe

This article is also available in: English

Adris grupa je pomogla tiskanje velikog kataloga. Raifeisen banka i Dukat pomažu u realizaciji edukativnih programa, a Hrvatski telekom omogućava MSU Zagreb već niz godina redoviti otkup recentnih umjetničkih radova

Razgovarao: Fran Popović

Cijeli svijet svjedoči snažnom razvoju muzejske djelatnosti. Muzeji su postali glavni aduti kulturnog i povijesnog turizma, države, ali još više privatne mecene i sponzori, investiraju velike budžete u razvoj muzeja i bogaćenje njihovih postava. Bez podrške uspješnih i uglednih kompanija muzeje bi danas teško bilo održati u životu.

Za Art&Business smo razgovarali sa Snježanom Pintarić, ravnateljicom Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Glavna tema razgovora bilo je financiranje MSU i odnos hrvatskih kompanija prema sponzorstvu.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu osnovan je 1954. godine pod nazivom Gradska galerija suvremene umjetnosti s djelovanjem koje se, uglavnom, nije bitno mijenjalo do useljenja u novu zgradu, a to je dokumentiranje i promoviranje događanja, stilova i pojava u suvremenoj umjetnosti, te sakupljanje, čuvanje i izlaganje umjetničkih djela nastalih u Hrvatskoj i svijetu nakon 1950. godine kao i audiovizualne građe i arhivske dokumentacije. Muzej danas zauzima ukupnu površinu od 14 500 četvornih metara, od čega je za izložbene prostore predviđeno 4 800 četvornih metara.

Art&Business: U kojem smjeru se razvija hrvatska umjetnost, koje vrste radova sve više viđate kod domaćih umjetnika?

Snježana Pintarić: Hrvatska suvremena umjetnost u potpunosti prati sve trendove koje danas susrećemo na europskoj i svjetskoj sceni. Umjetnici rade u najrazličitijim medijima – od slikarstva, crteža i skulpture preko filma, videa i instalacija do kompjutorskih animacija, device arta i internet arta. Teme koje zaokupljaju umjetnike su vrlo aktualne – izbjeglička kriza, ekološki problemi, politička previranja i problematične društvene pojave. S druge strane, neki umjetnici se vraćaju samom mediju te propituju naslijeđa povijesnih avangardi, modernizma kao i utjecajnih umjetničkih ličnosti.

Art&Business: Što su najizazovniji problemi s kojima se susrećete kao ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti?

Snježana Pintarić: Svakako najizazovniji problem, s kojim se susrećem u radu kao ravnateljica muzeja, jest financiranje. Sredstva osnivača svake su godine manja, a istovremeno troškovi poslovanja rastu. Zbog toga je za nas iznimno važno da ostvarujemo vlastita sredstva te smo usprkos ne baš lakoj ekonomskoj situaciji u društvu tijekom 2014. i 2015. godini ostvarili udjel u ukupnom poslovanju od više o 25% vlastitih sredstava. Posebno je važno u takvoj situaciji zadržati entuzijazam i kreativnost zaposlenika, ali, čini mi se da i u tome uspijevamo jer tijekom godine realiziramo oko 300 aktivnosti što govori o motiviranosti svih nas.

Božica Dea Matasić: Vreća bez dna

Art&Business: Koliko korporacije ulažu u razvoj umjetnosti u Hrvatskoj i utječe li to na njihovo pozicioniranje na tržištu? 

Snježana Pintarić: Bez pomoći tj. ulaganja korporacija u velike izložbene, naročito međunarodne projekte, ne bi bilo moguće realizirati zahtjevne izložbe i mnogobrojne druge akcije. Mi imamo iskustva s izvrsnim primjerima suradnje; korporacije podupiru izdavačku djelatnost, npr. Adris grupa je pomogla tiskanje velikog kataloga. Raifeisen banka i Dukat pomažu u realizaciji edukativnih programa, a kompanija Hrvatski telekom omogućava našem Muzeju već niz godina redoviti otkup recentnih umjetničkih radova.

Art&Business: Kako ste zadovoljni odazivom i kvalitetom prijavljenih radova na ovogodišnji natječaj T-HT@msu.hr?

Snježana Pintarić: T-HT natječaj očito se etablirao na našoj vizualnoj sceni te se svake godine prijavljuje između 180 i 200 umjetnika i umjetnica. Umjetnici često prijavljuju i cijele izložbe, a ne samo jedan zasebni rad, te je iz toga vidljiva vrlo velika i vrlo kvalitetna produkcija koja se događa u Hrvatskoj. Ove smo godine odabrali 38 radova, što je možda i puno s obzirom na prostorne uvjete koje neki radovi zahtijevaju, ali radovi su doista izvrsni i teško je bilo smanjiti taj broj. Smatram da je važno da se svake godine javljaju i predstavnici srednje generacije umjetnika, a ne samo mladi umjetnici, jer je to bitan pokazatelj kvalitete izložbe.

Art&Business: Kako se razvijao interes publike kroz devet godina održavanja izložbe T-HT@msu.hr?

Snježana Pintarić: Prve izložbe T-HT nagrade održavali smo izvan naše kuće, jer Muzej tada još nije bio dovršen pa smo morali gostovati u paviljonu na Velesajmu ili u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika i tada se polako počela stvarati publika koja danas redovito i u velikom broju posjećuje tu najveću godišnju izložbu hrvatske suvremene umjetnosti. Svake godine sve je više i više ljudi na našim otvorenjima koja su se pretvorila u prave društvene događaje.

Nina Bešlić: CrossDissolveweb

Art&Business: Na koji način biste poboljšali rad muzeja i povećali interes javnosti?

Snježana Pintarić: Da bismo poboljšali rad muzeja i povećali interes javnosti bila bi potrebna ulaganja u ljudske potencijale – trebalo bi ojačati neke odjele kao što su marketing i odjel produkcije te osnovati odjel zadužen za rad s publikom. Također bi trebalo povećati vidljivost Muzeja i njegovih aktivnosti pomoću outdoor kampanje diljem cijele Hrvatske i u susjednim zemljama, jer nama dolazi publika i iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Velik utjecaj na publiku imaju i reklame na televiziji i radiju te na internetu ali, mi nažalost nemamo sredstava za takve kampanje.

Art&Business: Koju ulogu igra izložba T-HT@msu.hr u podržavanju umjetnika i umjetnosti općenito?

Snježana Pintarić: Već sam spomenula da je kroz partnerstvo s kompanijom T-HT Muzeju omogućen godišnji otkup najnovijih radova hrvatskih autora, ali ne samo to. U budžetu projekta predviđena su i sredstva koja se umjetnicima dodjeljuju kao stimulacija za produkciju radova te se financira i izložba. Moramo znati da su izložbe ovog tipa vrlo zahtjevne – svake godine potrebno je prostor prilagoditi radovima te se radi nova arhitektura postava, zatim velik broj umjetničkih radova zahtijeva najnoviju tehnologiju itd. itd. Uz to, tiskamo i katalog s reprodukcijom i opisom rada te podacima o autorima, a prije tri godine objavili smo i veliku publikaciju u kojoj su bili obuhvaćeni svi umjetnici koji su do tada izlagali na godišnjim izložbama. Izložba je uvijek popraćena adekvatnom kampanjom s plakatima i televizijskim spotovima te tako promoviramo suvremenu umjetnost izvan naših redovitih mogućnosti. Ne smijemo zaboraviti da u žiriju rade i kolegice i kolege iz inozemstva – likovni kritičari i direktori muzeja, te na taj način nagrada ima funkciju i međunarodne promocije.